Vila Nardelli se nije smjela dirati

TNT GROUP

Kordić pozvao nadležne da donesu akte kojim bi se uredilo postupanje s ruševinama u Mostaru

Aurelije Nardelli gradnjom vile 1931. predstavio je Mostarcima ideje modernog života europskih gradova. Vila obitelji Nardelli koju je 1931. dao sagraditi liječnik koji se nastanio u Mostaru, predstavljala je primjer rezidencijalne arhitekture između dva svjetska rata. Sveučilišna profesorica povijesti umjetnosti Tatjana Mićević – Đurić koja djeluje i pri Društvu povjesničara umjetnosti ističe kako je object planom, veličinom, oblikovanjem, položajem i najužim okruženjem zadovoljavao potrebe imućnoga i obrazovanoga intelektualca, koji se zalagao za zdrav način života, bavljenje sportom, boravljenje u prirodi….

– Povezanost s okolnim prostorom, velikim voćnjakom, povrtnjakom i vrtom, koji su s vremenom u potpunosti zaklonili objekt od pogleda znatiželjnika, ukazuje na tendencije koje su se u arhitekturi počele javljati u vrijeme moderne i koje su upravo bile utemeljene na pretpostavkama o važnosti svježega zraka, svjetlosti, potrebi povezivanja izgrađenog i vanjskog prostora, uvođenju prirode u arhitekturu, rekla je Mićević – Đurić.

Odluka Grada

Takvoj arhitekturi u potpunosti je odgovarala lokacija, prostor u blizini Rondoa, dijelu grada planiranom za stanovanje. Do kraja 19. stoljeća neizgrađeni prostor na desnoj obali Neretve, prilagođen je izgradnji reprezentativnih objekata, uglavnom individualnog stanovanja, relativno ujednačenih gabarita, osobito visina i katnosti, okruženih vrtovima i baštama, u ulicama na kojima su bili posađeni drvoredi platana i lipa, a što je dovelo do stvaranja ugodnog i lijepog prostora rezidencijalne.

– Vila je posjedovala arhitektonsku vrijednost, kao objekt izgrađen u određenom vremenu, projektiran u uredu značajnog njemačkog arhitekte. Unatoč njenoj važnosti, srušena je, a to nikako nije smjela biti. U Bosni i Hercegovini ne postoje adekvatni zakoni koji bi zaštitili objekte od višestruke važnosti i značaja za našu zemlju. Problem je u neefikasnosti i nedjelotvornosti Službe za zaštiti spomenika do koje je došlo ne samo zbog nedostatka novca. Najlakše je reći da novca nema. Nemamo ni odgovarajuću legislativu. Investitor nije jedini koji u slučaju dobrog graditeljskog naslijeđa može odlučivati o njegovoj sudbini, navodi.

(Ne)moguća obnova

O rušenju je odluku donio Grad Mostar uz suglasnost vlasnika parcele.

– Pričamo o ruševini, hrpi smeća, miševima i svemu ostalome u samom centru grada. To je privatna svojina jedne tvrtke iz Hercegovine, rekao je gradonačelnik Mario Kordić nedavno za FTV.

Rušenje je kako je navedeno dozvoljeno jer su ostaci nekadašnje vile predstavljali opasnost za građane. Reagirala je Komisija za zaštitu spomenika u BiH koja je podnijela krivičnu prijavu protiv Kordića.

– Prije dvije godine, pa i prošle upozoravane su nadležne institucije da se sva dobra na ovome području štite i da su se svi dužni suzdržavati od bilo kakvih oštećenja ovakvih objekata, navodi član Komisije Zoran Mikulić.

Zbog toga Mostar ima velikih problema s ruševinama. Kordić je pozvao na donošenje akata koji bi definirali način upravljanja ovakvim objektima.

– Agencije ako uopće podnose kaznene prijave počnu raditi svoj posao i da donesu akt koji bi definirao građenje takvih objekata, rekao je Kordić.

Vilu Nardeli nije bilo moguće obnoviti, jer se sa zaštitom prekasno reagiralo. Stoga su zakoni s ciljem zaštite građevinskog naslijeđa nužni. N. K.



dnevni.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima