Kada govorimo o statistici hrane, ističe se da smo pod utjecajem konzumerizma, te smo počeli kupovati više hrane nego što možemo pojesti i bacati više hrane nego što smo pojeli.

Procjenjuje se da se širom svijeta godišnje baci preko 1,3 milijarde tona hrane pogodne za prehranu ljudi.

Od te količine, 35% hrane se baci od strane marketa hrane, tržnica i tvornica prehrambenih proizvoda.

Žalosna strana globalne statistike ukazuje na to da oko 800 milijuna ljudi pati od gladi i pothranjenosti.

To znači da bi jedna trećina navedene hrane mogla, u idealnim uvjetima, nahraniti svjetsko stanovništvo. Svaki dan bacamo preko jedne milijarde obroka.

Zašto je ovo važno?

Na našim prostorima, priprema zimnice je postala ritual. Proces počinje transformacijom prostorija kuhinje i trpezarije u radne površine.

Zrelo voće se pretvara u džem koji će nam pružiti toplinu u hladnom, zimskom jutru.

Paprike i patlidžani se pretvaraju u ajvar koji ćemo s užitkom jesti svake zime, a upravo tada ajvar postaje omiljeni dodatak svim jelima.

Možda za nas zimnica predstavlja samo još jedan ljetni dar koji uživamo tokom jeseni i zime, ali ustvari predstavlja više – metodu konzerviranja hrane koja je danas izuzetno važna.

Očuvanje proizvoda koji nisu uvijek dostupni.

Iako danas u supermarketima možemo pronaći skoro sve što poželimo, te uživati u egzotici čak i zimi, ne svi imaju pristup istoj privilegiji hrane.

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini oko 20% građana živi ispod granice siromaštva.

To ne znači da zimnicu pripremaju samo siromašni, već ova činjenica baca svjetlo na drugu, često zanemarenu perspektivu dostupnosti hrane.

Domaća zimnica – luksuz

Danas, u Bosni i Hercegovini, domaća zimnica postaje luksuz, osim za osobe koje imaju svoje povrće i voće.

Cijene voća i povrća na pijacama su sve veće, a ponuda na akcijama često ne zadovoljava kvalitetom i nutritivnom vrijednošću.

Na primjer, paradajz se može naći po cijeni od 0,80 pf za manje kvalitetan, dok je paradajz “volovsko srce” čak do 3,50 KM.

Za pripremu 10 tegli od 800 grama ajvara potrebno je oko 100 KM u materijalu, a ako dodamo rad, cijena se opravdava.

Iskoristite sezonu paprika i napravite barene paprike uz recept star 40 godina

Industrijski ajvar se može naći za oko 6 KM po tegli od 800 grama, ali je uvijek rečeno da ne može zamijeniti ukus domaćeg.

Cijene domaćih proizvoda su primjetno niže, ali su sastojci često slični među različitim proizvođačima.

Različiti proizvođači nude krastavce po cijenama od 2,5 KM za manje tegle, do 6 KM za veće. Kornišoni su skuplji, sa cijenama od 4 do 7 KM.

Pored toga, na policama supermarketa možete pronaći i feferone, paprike u kupusu, miješane salate i turšiju, sa cijenama do 8 KM.

A tržnice?

Tržnice imaju poseban miris svježeg voća i povrća, ali situacija sa zimnicom na tržnicama, pogotovo u centru Sarajeva, je skromna.

Ponuda zimnice je rijetka, a cijene se kreću od 17 KM za ajvar do 8 KM za kilogram bostana.

Prema riječima prodavačice na tržnici, većina prodavača zimnice se ne bavi isključivo tim poslom.

Postoje ljudi koji zimnicu pripremaju kao glavni izvor prihoda, a takve prodavače sve je manje, a cijene se kreću do 20 KM, ali sa bogatijom ponudom.

Na društvenim mrežama možete pronaći grupe gdje se dijele savjeti i recepti za pripremu zimnice od domaćeg voća i povrća.

Ako želite domaću zimnicu, čak i ako je kupovina u supermarketima jeftinija, možete je lako napraviti sami, čak i samo jednu teglu.

Poznati svjetski kuhari promovišu ideju domaće hrane i “zero-waste” koncept, gdje se ne bacaju ostaci hrane.

Za brzu konzervaciju hrane potrebno je malo truda i manje namirnica nego za tradicionalnu pripremu zimnice u velikim količinama.

Konzervacija hrane za budućnost

Zato, sledeći put kad uzmete krastavac iz tegle i gricnete sočno meso kiselog ukusa, sjetite se da zimnica nije obična hrana.

Zimnica je način na koji su mnoge kulture i tradicije, uključujući našu, preživjele zimu i uživale u plodovima koji nisu dostupni tijekom cijele godine.

Zimnica je poput čuvanja ljetne prošlosti, svaki sloj tegle podsjeća nas na mirise i okuse ljeta, dok nas začini podsjete na zimu koja dolazi.

Ona predstavlja prirodnu uštedu za budućnost.

Objava Zašto je priprema zimnice postala luksuz? je prvi put objavljena na Čapljinskom portalu.

Izvor: ( caportal.net / Hum.ba )