Deset tisuća kubika drvne mase, odnosno deset milijuna litara. Kad bi se ta količina posložila u jednu masu, bila bi široka i duga više od 20 metara, visoka otprilike kao zgrada od sedam katova. Toliko je, prema tvrdnjama mještana, posječeno na području Vrana i Osojnice, u posljednjem razdoblju, zbog čega su slučaj prijavili Općini Prozor-Rama i zatražili hitnu intervenciju nadležnih institucija.

Tvrde da se šumski masakr odvija na zemljištu koje nije u vlasništvu onih koji sijeku, a mještani sve glasnije postavljaju pitanje tko u trenutnom šumskom bezakonju još uvijek daje zeleno svjetlo za nestanak šume ovolikih razmjera.

“U tijeku je nekontrolirana sječa šume u rajonu Vrana, bolje reći devastacija istoga! Ovo bezakonje u pogledu Zakona o šumama se koristi za masovnu i nekontroliranu sječu šuma diljem Rame. U ovome trenutku Vran je udarna meta i gore se radi što bi tamo gdje vladaju zakoni bilo nezamislivo”, stoji u apelu Mjesne zajednice Orašac.

Mještani Orašca pozivaju Općinu na korištenje pravnih mogućnosti. “Ako to ne uradimo danas, već sutra će biti kasno!”, poručuju.

Prijava na 12 adresa 

Još krajem travnja Općina Prozor-Rama najprije dobiva usmenu prijavu mještanina Orašca, na što Općina vrlo brzo reagira i nezakonitu sječu prijavljuje na čak 12 adresa. Pravobraniteljstvu BiH, Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvu unutarnjih poslova FBiH, Federalnom pravobraniteljstvu, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Skupštini HNŽ-a, Vladi HNŽ-a, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Županijskom tužiteljstvu, MUP-u HNŽ-a i Policijskoj stanici Prozor-Rama.

“Nastavak nezakonite sječe šume na području Vran i Osojnica u velikom obimu prijeti potpunim uništenjem šume u ovom dijelu naše općine. Sječa šume na način na koji se provodi može dovesti do ogromnih negativnih ekoloških posljedica. Podsjećamo da su mnogi stručnjaci nakon katastrofe u Jablanici 2024. godine ukazivali i na prekomjernu sječu šume kao jedan od uzroka vodene bujice koja je devastirala neka naselja. Zato smatramo da je potrebno konačno i odgovorno pristupiti problemu dugogodišnje nekažnjene masovne sječe šume na području općine Prozor – Rama, i to u šumama kojima je vlasnik država BiH, a oni koji sijeku šumu nemaju nikakvo odobrenje niti ovlast da vrše sječu državne šume. Riječ je o nezakonitim radnjama iza kojih stoje pohlepni pojedinci, na štetu cijele zajednice. Napominjemo da postoji mogućnost sukoba između mještana i onih koji sijeku i voze usječena drva te incidenata koji bi značili dodatno narušavanje i javnog reda i mira ali i usložnjavanje svih odnosa vezanih za reguliranje sječe šume u šumama na području ove općine. Od strane MUP-a tražimo evidentiranje počinitelja, a od strane ostalih institucija pokretanje mjera na zaustavljanju nezakonite sječe, te provedbu inspekcijskih nadzora i sankcioniranje izvršitelja i organizatora kriminalne aktivnosti sječe šume u državnim šumama bez dopuštenja”, stoji u prijavi Općine Prozor-Rama.

U međuvremenu, od početne usmene prijave u lipnju dolazi do novih prijava i otvorenog apela Mjesnih zajednica Oračac i Rumboci.

Odgovor stigao samo s dvije adrese

Federalno pravobraniteljstvo je po prijavi urgiralo na nekoliko adresa, a u svom odgovoru navodi da se u obavijesti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jasno vidi “da je JP ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar upozoreno da se tom privrednom društvu nisu date šume u vlasništvu države na gospodarenje, te da Nadzorni odbor nije ovlašten da usvaja plan gospodarenja državnim šumama.”

Ministarstvo je ovo privredno društvo još jednom upozorilo kako na nivou HNŽ ne postoji zakon kojim se uređuje oblast šumarstva, tako da ovom poduzeću nisu dane šume u vlasništvu države na gospodarenje te se samim tim Šume Hercegovačko-neretvanske ne mogu smatrati bilo kakvim korisnikom državnih šuma.

Ukoliko ovo društvo nastavi realizirati radove, a nema suglasnost, ministarstvo napominje da se radi o neutemeljenom djelovanju, stoji u odogovoru Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Federalnog pravobraniteljstva.

Pravobraniteljstvo se u svom odgovoru osvrnulo i na Rješenje tužiteljstva HNŽ kojim je odbijna neutemeljena pritužba Joze Ivančevića, načelnika općine Prozor-Rama, izjavljena na Nalog o neprovođenju istrage protiv poduzeća JP Šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o. Mostar i odgovorne osobe Jelić Trpimira, direktora poduzeća, zbog postojanja sumnje da je počinio kazneno djelo “Šumska krađa”.

Tužiteljstvo je rada smatralo da Šume HN obavljaju djelatnost zbog koje su osnovane te shodno tome sječa šume ne može predstavljati kazneno djelo. Iz Tužiteljstvo tvrde kako ne raspolažu stavom Pravobraniteljstva BiH.

“Međutim, tužiteljstvo HNŽ se ne može pozivati na nedostatak stava neke institucije (u ovom slučaju Pravobraniteljstva BiH, kako navodi tužiteljstvo HNŽ) ukoliko postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo. Oblast šumarstva u HNŽ nije sustavno uređena još od 2009. godine, kada je federalni zakon stavljen van snage, što je tužiteljstvu HNŽ poznato”, napisali su iz Federalnog pravobraniteljstva.

Tužiteljstvo neosnovano zanemarilo činjenicu da jedino HNŽ od 10 županija u Federaciji nema Zakon o šumama

Županija tako nije regulirala pod kojim uvjetima se može gospodariti državnim šumama na području županije, pa tako i na području općine Prozor-Rama. Iz Federalnog braniteljstva tvrde da je upravo Skupština HNŽ-a odgovorna kao osnivač što nakon osnivanja ovog poduzeća nisu u njemu objedinili sva šumskoprivredna poduzeća iz županije, kao što je to urađeno u ostalim županijama. HNŽ je također odgovoran da nisu usvojene važeće šumskoprivredne osnove po kojima se može gospodariti državnim šumama i donositi planovi gospodarenja.

Poduzeću Šume Hercegovačko-neretvanske je dano i negativno mišljenje o reviziji usklađenosti i brojne preporuke zbog nepravilnosti u poslovanju, a razlozi su upravo navedeni, državne šume u HNŽ su u vlasništvu države BiH, ovo poduzeće nema suglasnost da gospodari njima niti ima suglasnost države da izrađuje bilo kakve planove gospodarenja.

Poduzeće je imalo blokade u radu 2019., 2023. i 2025. godine.

TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Mlitav i nedovoljan odgovor institucija

Iako su neki odgovori institucija pristigli, iz Općine Prozor-Rama tvrde kako misle da se radi o krađi koja se mora zaustaviti, ali je na terenu vidljivo da to nitko još nije napravio.

“Nepostojanje zakona koji bi regulirao sječu šume nije izgovor da se može krasti i sjeći tuđa šuma”, tvrde iz Općine Prozor-Rama

Poduzeće JP Šume Hercegovačko-neretvanske prema dostupnim podacima ima 27 zaposlenih, od toga je 10 iz općine Prozor-Rama.  Ono na što Općina Prozor-Rama ukazuje je iznimno loš ili gotovo nikakav angažman političkih zastupnika koji dolaze iz Rame, a trenutno se nalaze na višim razinama vlasti.

“Najžalosnije je da to čine naši sugrađani, oni u poduzeću ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar, kao i njihovi suradnici, uglavnom lokalne pilane, koje tu sječu izvode. Zato vam preporučujemo da se otvoreno i jasno javljate, da krađu prijavljujete i Općini i policiji, i to konkretno, s punim imenom i prezimenom onih koji rade taj kriminal. Također predlažemo da i vi i mi tražimo od svih političkih zastupnika iz Prozora-Rame na razinama HNŽ, Federacija, država BiH, da se zauzmu kako bi se spriječila pljačka i devastacija ramskih šuma. Upravo bi se ti zastupnici trebali dokazivati na rješavanju stvarnih problema, a velika krađa šume je veliki problem za sadašnjost i budućnost cijele naše općine. U akciji spašavanja šuma ne bi trebalo biti politike, već bi interes naroda trebalo staviti na prvo mjesto. Po ranijem iskustvu vidljivo je da su bolji učinak imale mjere fizičke blokade putova za kamione natovarene drvima iz Vrana i drugih područja općine, kao i medijski pritisak, nego mlitav i nedovoljan odgovor većine institucija koje smo pozivali da žurno reagiraju”, stoji u odgovoru Općine na apel mještana.

Još u ožujku 2023. godine Mještani Proslapa prvi su put blokirali su prolaz poduzeću Šume Hercegovačko-neretvanske zbog ilegalne sjeće u Osojnici. Blokadom su uspjeli zaustaviti sječu, iako je bilo naknadnih pokušaja, mještani su ostajali uporni.

Od ranog su jutra automobilima popriječili lokalni put do Osojnice. Osim mještana na Proslapu su bili i predstavnici Udruženja Aarhus centra u BiH, kao i predstavnici poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske” koji ovom prilikom za potrebe snimanja video materijala udruženja nisu htjeli davati izjave kako bi se čula i njihova strana priče.

Djelatnici ovog poduzeća su od policije slobodan prolaz, međutim zahtjev im je odbijen jer nemaju rješenje o sječi.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Mjesna zajednica Orašac blokirala poduzeću “Šume Hercegovačko-neretvanske” ulazak u Osojnicu