Ograda sa žicom pod električnim naponom postavljena u uvali Vela Čavojnica na Visu vodi do parcele u vlasništvu belgijskog umjetnika Jana Fabrea, čiju su karijeru obilježili međunarodni uspjesi, ali i brojne kontroverze te pravomoćna osuda.
Na parceli u uvali Vela Čavojnica na Visu postavljena je ograda sa žicom pod električnim naponom koja se proteže prema samoj obali i onemogućuje prolaz do mora.
Prema dostupnim katastarskim podacima, parcela pripada Janu Fabreu, belgijskom državljaninu s prijavljenom adresom u Antwerpenu. Riječ je o 67-godišnjem belgijskom umjetniku, kazališnom redatelju i piscu.
Prema objavljenim informacijama, dio ograde prelazi i na susjedno zemljište koje nije u njegovu vlasništvu. Uz obalu se nalazi i betonski mol.
Iz Grada Visa poručili su da prije medijskih objava nisu bili upoznati sa slučajem, nakon čega su počeli dobivati brojne pozive i prijave građana. Na teren je poslan komunalni redar.
Komunalni redar najavio prijavu policiji
Komunalni redar Grada Visa Andro Brajčić rekao je za Morski.hr da ranije nije zaprimio pritužbe zbog ograde te da se tijekom dugogodišnjeg rada nije susreo sa sličnim slučajem.
Poznajem taj teren još od djetinjstva, pristup mu je iznimno težak, vjerojatno jedino brodom. Znam da je ta zemlja pripadala staroj viškoj obitelji, no prodana je i ne znam odakle dolazi novi vlasnik, ali s Visa nije.
Dodao je da je mol na tom mjestu postojao i prije pedesetak godina, ali da treba provjeriti je li naknadno proširivan.
Kada je riječ o električnoj ogradi, najavio je uključivanje policije.
Slučaj električnog napona u ogradi prijavit ću policiji.
Zakon o pomorskom dobru zabranjuje ograđivanje i drugo ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra i pristupa plažama, osim u zakonom predviđenim slučajevima. Činjenica da privatna parcela prema zemljišnim evidencijama seže do mora sama po sebi ne znači da vlasnik može zatvoriti javni obalni pojas.
Na nadležnim službama je da utvrde gdje se točno proteže pomorsko dobro, na čijem je zemljištu postavljena ograda i je li bilo nedopuštenih zahvata na obali.
Tko je Jan Fabre?
Jan Fabre rođen je 1958. godine u Antwerpenu, gdje je studirao na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti i Gradskom institutu za dekorativne umjetnosti i obrt.
Bavi se vizualnom umjetnošću, kiparstvom, crtežom i instalacijama, a više od četiri desetljeća piše, režira, koreografira i stvara eksperimentalno kazalište, prenosi Tportal.hr.
Još kao mlad umjetnik reputaciju je gradio radikalnim performansima. Tijekom takozvanih money performances palio je novac i pepelom ispisivao riječ “MONEY”, a 1978. godine crtao je vlastitom krvlju u performansu “My Body, My Blood, My Landscape”.
Jedan od njegovih zaštitnih znakova postali su i crteži plavom kemijskom olovkom Bic. Početkom osamdesetih zatvorio se na tri dana i tri noći u bijelu prostoriju i gotovo sve u njoj prekrivao plavim crtežima, dok su mu međunarodnu prepoznatljivost donijela i djela u kojima koristi kukce i njihove oklope.
U Dvorani ogledala Kraljevske palače u Bruxellesu 2002. godine prekrio je strop i jedan od lustera s gotovo milijun i pol sjajnih pokrilaca kornjaša. Instalacija nazvana “Raj užitka” ondje se nalazi i danas.
Među njegovim poznatijim skulpturama su “Searching for Utopia”, golema brončana kornjača na kojoj sjedi sam umjetnik, postavljena u belgijskom Nieuwpoortu, te “The Man Who Measures the Clouds”, figura čovjeka koji ravnalom pokušava izmjeriti nebo.
Fabre je desetljećima izlagao diljem Europe, a njegova su djela uvrštena i u belgijsku kraljevsku zbirku.
Kazališna karijera i poveznica s Hrvatskom
Od sredine sedamdesetih piše dramske tekstove, a 1986. godine osnovao je kompaniju Troubleyn, preko koje je realizirao brojne kazališne i plesne projekte.
Njegove predstave često spajaju kazalište, ples, performans i fizičku izdržljivost izvođača. Predstava “Mount Olympus – To Glorify the Cult of Tragedy” iz 2015. godine, inspirirana grčkim tragedijama, okupila je 27 izvođača i trajala 24 sata.
Fabre ima i hrvatsku kazališnu poveznicu. Njegov “Noćni pisac” 2021. godine postavljen je u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, u izvedbi Senke Bulić. Predstava je nastala iz Fabreovih dnevnika i kazališnih tekstova.
Pravomoćno osuđen 2022. godine
Njegovu karijeru posljednjih godina obilježile su i ozbiljne optužbe. Godine 2018. dvadesetak bivših zaposlenika i suradnika kompanije Troubleyn javno ga je optužilo za seksualno uznemiravanje, zloupotrebu moći, zastrašivanje i nasilje.
Slučaj je završio pred sudom u Antwerpenu, koji ga je u travnju 2022. proglasio krivim za kršenje zakona o dobrobiti na radu, odnosno za nasilje, zlostavljanje i neželjeno seksualno ponašanje prema ženama koje su radile u njegovoj kompaniji, kao i za seksualni napad na jednu od njih.
Belgijski Institut za ravnopravnost žena i muškaraca naveo je da se presuda odnosila na šest žena te da je sud utvrdio obrazac ponašanja u kojem je Fabre mladim plesačicama pristupao s pozicije moći.
Osuđen je na 18 mjeseci zatvora uvjetno, a na pet godina oduzeta su mu i određena građanska prava. Budući da se nije žalio, kao ni druge strane u postupku, presuda je postala pravomoćna.
Fabre je tijekom postupka odbacivao tvrdnje da je počinio kaznena djela, a nakon presude dio njegovih bivših zaposlenika i kolega javno je stao u njegovu obranu.
Kontroverze s mačkama i festivalom u Grčkoj
Veliku kontroverzu izazvao je i 2012. godine kada su u Belgiji objavljene snimke nastale tijekom rada na filmu o njegovoj umjetnosti u gradskoj vijećnici u Antwerpenu. Na njima su mačke nekoliko puta bacane u zrak, nakon čega su padale na zaštićene stepenice.
Grad Antwerpen priopćio je da je dopustio snimanje, ali da bacanje životinja nije bilo navedeno u zahtjevu za snimanje te da pravila nisu poštovana. Snimanje je prekinuto nakon protesta članova ekipe. Fabre je poslije tvrdio da nijedna životinja nije ozlijeđena te se ispričao zbog incidenta.
Četiri godine poslije imenovan je umjetničkim direktorom festivala u Ateni i Epidauru, ali je na toj funkciji ostao manje od dva mjeseca.
Grčki umjetnici pobunili su se nakon što je predstavio program kojim je festival trebao snažno usmjeriti prema belgijskoj umjetničkoj sceni, uključujući osam belgijskih od ukupno deset produkcija.
Kritičari su ga optuživali za “kulturni kolonijalizam”, nakon čega je Fabre podnio ostavku tvrdeći da ne želi raditi u neprijateljski nastrojenoj umjetničkoj sredini.
033.ba
Objava Električnom žicom ogradio parcelu uz more u Hrvatskoj: Iza vlasnika je niz kontroverzi pojavila se prvi puta na Tomislav City.