Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar u razgovoru za Bild.ba bez zadrške je govorio o radu svog ministarstva, o višemilijunskim ulaganjima u okoliš i komunalnu infrastrukturu, ali i o kandidaturi za Parlament Federacije BiH te o položaju Hrvata. Prema njegovim riječima, posljednje su tri godine za projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, LED rasvjete, uklanjanja divljih odlagališta i komunalne infrastrukture izdvojeni milijuni KM. Među prioritetima za iduće razdoblje izdvojio je bolje razvrstavanje i recikliranje otpada, otvaranje reciklažnih centara i dvorišta te usvajanje Zakona o zaštiti prirode ŽZH. Kad je riječ o kandidaturi za federalnog zastupnika, poručio je da će se boriti za dosljedno poštivanje ustavnih ovlasti županija i političku jednakopravnost Hrvata. „Hrvati danas nemaju ono što im pripada i za to ćemo se nastaviti boriti. Konstitutivnost će se morati poštivati ili će se tražiti neka druga rješenja”, kazao je Lončar.
Zakoni i projekti ministarstva
Upitan s kojim je rezultatima u ovom mandatu najzadovoljniji, Lončar je rad ministarstva, kako je rekao za Bild.ba, podijelio u dvije cjeline. Prva se tiče propisa: ministarstvo je pripremilo izmjene i dopune Zakona o građenju i Zakona o prostornom uređenju, uz velik broj provedbenih akata koji iz njih proizlaze. Osim toga, u obliku prijedloga izrađen je prvi županijski Zakon o zaštiti prirode, u obliku nacrta Zakon o upravljanju, korištenju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada, a pokrenut je i posao na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša ŽZH. Druga cjelina obuhvaća projekte koje ministarstvo samo vodi te pomoć koju, koliko mu mogućnosti dopuštaju, pruža drugima u području zaštite okoliša.
U posljednje tri godine ministarstvo je projekte gradova u županiji sufinanciralo s više od 1,5 milijuna KM, na postavljanje LED rasvjete otišlo je više od 750.000 KM, na energetsku učinkovitost i utopljavanje zgrada oko 700.000 KM, a na saniranje divljih odlagališta više od 400.000 KM. Izrađena je i Studija prikupljanja, obrade i zbrinjavanja biootpada na području ŽZH, a trenutačno se radi na Akcijskom planu prilagodbe klimatskim promjenama i dostizanja klimatske neutralnosti ŽZH. Za jačanje komunalne infrastrukture u tri je godine potrošeno 750.000 KM, dok je za potporu projektima zaštite okoliša izdvojeno više od 2,5 milijuna KM.
Dozvole: ni prestroge, ni bez pravila
Na pitanje može li se sustav dozvola, planova i procedura s kojim se svakodnevno susreću građani i poduzetnici pojednostaviti i ubrzati, a da se ne izgubi nadzor nad zakonitošću gradnje, Lončar je podsjetio na dvije suprotne priče. Jedni tvrde da su postupci zahtjevni, zamršeni i dugotrajni, a drugi govore da svatko radi po svome te da ni zakona ni pravila nema. Institucije, smatra, moraju pronaći ravnotežu između tih dviju krajnosti. Osobno misli da nijedna od tih tvrdnji ne stoji. Zakoni i pravila postoje i svatko ih se mora pridržavati. O tome mogu li biti bolji, dodaje, treba razgovarati i raditi na njihovu unapređenju. Izmjenama dvaju spomenutih zakona ministarstvo je pojednostavilo postavljanje solarnih panela na krovove objekata podignutih uz sve potrebne dozvole, uz uvjet da paneli ne prelaze površinu krova. Prema Lončaru, put do dozvole može biti jednostavniji, ali se pritom ni na koji način ne smiju dovesti u pitanje kvalitetno prostorno planiranje, kontrola zakonitosti gradnje i zaštita okoliša, jer to, kako kaže, nije dopustivo.
Otpad i divlja odlagališta
Kao glavni smjer u zaštiti okoliša za iduće četiri godine Lončar vidi aktivnije razvrstavanje i recikliranje otpada, kako bi na odlagališta završavalo što manje smeća. Zato, kaže, svim raspoloživim snagama podupire projekt Reciklažnog centra u Širokom Brijegu, kao i gradnju reciklažnih dvorišta u ostalim gradovima i općinama. Stanovnicima treba osigurati još bolje uvjete za odvajanje otpada, a usporedno s time raditi i na odgoju najmlađih. Naglasio je da je to pravac kojim valja ići i da je riječ o procesu koji traje. Očekuje da će Zakon o zaštiti prirode ŽZH, kad bude usvojen, kvalitetnije čuvati sve što treba i mora biti zaštićeno, a da se pritom ne zakoči razvoj općina, gradova i županije u cjelini. Divlja odlagališta nazvao je kroničnim problemom na kojem ministarstvo, kako kaže, radi svaki dan. Ona se saniraju, ali se, nažalost, uvijek iznova pojavljuju. Zato je, prema njegovim riječima, potreban jači inspekcijski nadzor oslonjen na strože propise, ali i trud svakog stanovnika koji bi trebao prijaviti divlje odlagalište i one koji ga stvaraju, kako bi se zaštitili svi građani i njihova djeca.
Kandidatura za Parlament FBiH
Govoreći o tome što bi kao federalni zastupnik mogao učiniti za ŽZH, a što se ne može riješiti samo na županijskoj razini, Lončar je rekao da ideja i želja ima napretek. Na prvo mjesto stavlja, kao i dosad, odlučno zauzimanje za potpuno poštivanje Ustava i ovlasti koje iz njega proizlaze. Podjela nadležnosti ponekad nije dovoljno jasno razgraničena, pa se, upozorava, koristi svaka prilika da se ovlasti prebace sa županije. Svaki pokušaj da se županijama oduzmu i prenesu nadležnosti, poručuje, ne prolazi i neće proći. Županije imaju vrlo široke ovlasti koje treba iskoristiti za izgradnju županije, njezino institucionalno i zakonodavno jačanje te stvaranje sustava koji može odoljeti svakom obliku pritiska.
Lončar se osvrnuo i na glasove iz političkog Sarajeva koji su u posljednje vrijeme sve glasniji, a tvrde da Hrvata u institucijama ima previše i govore o navodnoj majorizaciji Bošnjaka u institucijama BiH, oslanjajući se pritom na analize tek dijela institucija. Ironično je ocijenio da je to „jako mudro” jer se prešućuju institucije i sredine u kojima su Hrvati manjina ili ih gotovo nema, vjerojatno zato što je ondje majorizacija, nažalost, odavno dovršena. Takvim se pokušajima, smatra, nastoji nametnuti teza da hrvatski narod ima nešto što mu ne pripada. Po njegovu mišljenju, očito treba podsjetiti na ono na što su Hrvati pristali i što su potpisali: paritet u Vladi Federacije BiH, poseban status dviju županija, konfederaciju s Republikom Hrvatskom i drugo. „Hrvati danas nemaju ono što im pripada i za to ćemo se nastaviti boriti. Konstitutivnost će se morati poštivati ili će se tražiti neka druga rješenja”, poručio je.
Suradnja s Federacijom
O suradnji ŽZH s federalnim institucijama Lončar, koji iza sebe ima iskustvo i na županijskoj i na državnoj razini vlasti, kaže da se ona razlikuje od područja do područja, ovisno o nadležnostima, jer su neke isključivo u rukama jedne ili druge razine, a neke su zajedničke, odnosno podijeljene. Temelj suradnje, ističe, mora biti isključivo poštivanje Ustava i nadležnosti koje su njime utvrđene. Njegova iskustva iz vremena provedenog na mjestu županijskog ministra, dodaje, dakako su različita. Bilo je i dobrih i loših. Dok je radio na državnoj razini, u svakoj se prilici zauzimao za dosljednu primjenu mehanizma koordinacije i uključivanje svih razina vlasti u donošenje odluka. Danas, kao županijski dužnosnik, ne dopušta niti će dopustiti da se županija zaobiđe i da joj se uskrati pravo sudjelovanja u donošenju svih odluka.
Tri cilja i Posušje
Upitan koja bi tri konkretna cilja odabrao kad bi ih u iduće četiri godine mogao ostvariti, Lončar je odgovorio da to ovisi o tome čime će se baviti i gdje će biti u tom razdoblju. Kad je riječ o političkim ciljevima, odgovor mu je, kaže, jasan. Riječ je o punoj političkoj ravnopravnosti Hrvata s druga dva naroda i još konkretnijim koracima prema tome. Kao netko tko svoj život i život svoje obitelji planira ovdje, u Posušju i Županiji Zapadnohercegovačkoj, cilj mu je svakodnevno raditi na još snažnijem razvoju ovoga kraja. Tako je, kaže, nastojao raditi i dosad, biti na usluzi svakom čovjeku s dobrom idejom, projektom, problemom ili teškom životnom situacijom. Obećati može samo jedno: tako će raditi i ubuduće, dok god bude mogao, a kad više ne bude mogao, prestat će se baviti ovim poslom. Dodao je da je to dužnost svakoga tko obnaša neku političku funkciju jer to narod zaslužuje, budući da je ostao i opstao, svoj na svome. Takav način rada i djelovanja smatra obvezom prema svakoj kapi krvi koju su prolili hrvatski branitelji i prema svakom novorođenom djetetu.
Objava Mate Lončar: „Konstitutivnost će se morati poštivati ili će se tražiti neka druga rješenja“ pojavila se prvi puta na Posušje.info.