Prema evidencijama šest šumarija Šumskog gospodarskog društva „Hercegbosanske šume“, do početka listopada 2026. zabilježeno je 79 požara koji su zahvatili oko 28 tisuća hektara površine Hercegbosanske županije.
Županija je to koja čini oko 19% prostora Federacije BiH, a ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres gospodari s oko 280 tisuća hektara, odnosno s više od polovice površine županije. Na tako velikom i razvedenom prostoru jedan od najvećih izazova bio je rasporediti ljude, vozila i opremu dok je istodobno gorjelo na više udaljenih lokacija.
Prema presjeku stanja najveće opožarene površine evidentirane su na području Bosanskog Grahova, oko 12 tisuća hektara i Tomislavgrada, oko osam tisuća hektara. Na području Kupresa opožareno je više od tri tisuće hektara, na području Glamoča više od dvije tisuće, u Livnu oko tisuću i pol, a u Drvaru oko 500 hektara.
Nešto manje od polovice evidentirane opožarene površine bilo je u gospodarenju Društva dok je nešto više od polovice bilo izvan njegova gospodarenja, odnosno na šumskim i nešumskim površinama u državnom i privatnom vlasništvu. Djelatnici šumarija sudjelovali su u intervencijama i na tim površinama kako bi pomogli u zaustavljanju širenja vatre i zaštiti okolnih područja, objavilo je danas ŠGD Hercegbosanske šume.
Što su šumarije radile na terenu
Djelatnici Društva sudjelovali su u gašenju, nadzoru požarišta i dopremi ljudi i opreme, zajedno s vatrogascima, civilnom zaštitom i drugim službama. Na pojedine dane djelovalo se na desetak, a u najzahtjevnijim danima i do 15 lokacija.
Kad se zbroje požarne linije na više požarišta, njihova je duljina prema terenskim procjenama prelazila stotinu kilometara. Udaljenost požarišta, nepristupačan teren i minska opasnost na pojedinim područjima otežavali su pristup i raspored ekipa.
Poznavanje šumskih prometnica i prohodnih prilaza bilo je osobito važno pri usmjeravanju ljudi i vozila prema udaljenim požarištima. Radilo se noću i vikendima, uz višednevna dežurstva. U najzahtjevnijim razdobljima, prema preliminarnim evidencijama, bilo je angažirano oko trećine zaposlenih, a povremeno i više.
Kako navode iz Društva, takav je angažman izravno utjecao na redovne poslove šumarija. Dok su ljudi i vozila bili raspoređeni na požarištima, dio doznake stabala, pripreme proizvodnje, premjera i otpreme drvnih sortimenata te uzgojnih i zaštitnih radova morao se prerasporediti ili odgoditi. Dio navedenog posla trebalo je nadoknaditi nakon završetka intervencija.
Štete i troškovi još se utvrđuju
Dosadašnje evidencije upućuju na oko 160 tisuća kubnih metara požarom stradalog drvnog fonda i blizu dva milijuna uništenih sadnica. Preliminarna procjena štete na drvnom fondu i sadnicama iznosi preko 20 milijuna KM. Podaci će se dodatno uskladiti kako budu dovršeni terenski pregledi i obračuni po šumarijama.
Prema dosadašnjim procjenama, širi troškovi gašenja i pratećeg angažmana mogli bi dosegnuti oko pola milijuna KM. U tu su procjenu uključeni rad djelatnika i dodaci na plaće, korištenje vozila i opreme, povećana potrošnja goriva te posljedice oštećenja i trošenja vozila, opreme i šumskih prometnica. Odgode redovnih poslova utjecale su i na dinamiku proizvodnje i ostvarivanja planiranih prihoda.
Nakon gašenja slijede praćenje, sanacija i obnova
Na dijelu sastojina posljedice se mogu pokazati tek nakon jedne ili više vegetacijskih sezona. Stablo kojemu krošnja nakon požara izgleda očuvano može imati oštećeno korijenje ili tkivo ispod kore. Takva stabla mogu postupno slabjeti, postati osjetljivija na sušu, štetnike i bolesti te se naknadno osušiti.
Terenski pregledi pomoći će utvrditi gdje je dovoljno pratiti prirodni oporavak, gdje treba provesti sanitarne zahvate, a gdje planirati obnovu. Posebnu pozornost zahtijevaju plitka tla na kršu. Gubitak zaštitnog biljnog pokrova na tim terenima povećava opasnost od erozije i može dugoročno otežati povratak vegetacije.
Iskustvo ove požarne sezone pokazuje koliko su važni održavanje šumskih prometnica, pravovremena dojava, izlazak na teren i kvalitetna oprema te uvježbana suradnja svih sudionik. Ti će poslovi, zajedno s praćenjem i obnovom opožarenih područja, tražiti višegodišnji angažman šumarija i potporu nadležnih institucija.
ŠGD „Hercegbosanske šume“ zahvaljuje svojim djelatnicima, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima, civilnoj zaštiti, Oružanim snagama BiH, protupožarnim snagama Republike Hrvatske, lokalnim zajednicama, stanovništvu i svima onima koji su na bilo koji način pomagali na terenu, navode iz ŠGD Hercegbosanske šume.
ŠGD Hercegbosanske šume/Tomislavcity
Objava Ove godine požari zahvatili oko 28 tisuća hektara površine HBŽ, šteta će se tek zbrajati pojavila se prvi puta na Tomislav City.



