Mali biznisi koji nemaju podršku, zauvijek će ostati mali

TNT GROUP

U Glamoču nekoliko mladih ljudi se odlučilo na pokretanje malih biznisa, ali suočavaju se sa ogromnim preprekama u slabo razvijenoj sredini. Rukotvorine entuzijastičnih pojedinaca završe u kutu sobe i čekaju na svojih pet minuta.

 

Lejla Ćirić je autor teksta i fotografija.

 

Leonarda Kljajić, dvadesettrogodišnjakinja sa diplomom o završenom ranom predškolskom odgoju i obrazovanju iz Splita, izrađuje bukete od ruža od satenske trake.

Leonarda je započela ovaj posao kad je pauzirala prije upisa fakulteta i odlučila da je izradi jedinstvenih buketa od satenske trake. Materijale za svoje kreacije nabavljala je u Livnu dok nije otišla na fakultet u Splitu.

 

U Splitu je prvi put osjetila podršku za svoj rad i trud, što nedostaje u Glamoču. Neki ljudi ne cijene količinu rada uloženog u izradu buketa, već se fokusiraju samo na cijenu.

 

Leonarda izrađuje bukete po narudžbi, prilagođavajući se budžetu, ali ipak ističe da voli ono što radi, iako ne donosi veliku zaradu.

 

Šestog oktobra ove godine održavaju se lokalni izbori u BiH, a Leonarda se nada da će se nešto promijeniti na generalnom nivou, posebno kada je riječ o podršci malim biznisima u Glamoču.

 

Marija Belenzada, učenica Srednje škole “Tin Ujević” u Glamoču, također vidi potrebu za većom podrškom malim biznisima, ali trenutno je prestala sa izradom zlatoveza kojim se bavila preko školske sekcije.

 

Marija ističe da je proces izrade zlatoveza vrlo zanimljiv i da je shvatila da je to odlična ideja za razvijanje malog biznisa za one sa strpljenjem. Međutim, trenutno je sumnjičava oko pronalaska kupaca i ne usudi se samostalno ući u taj svijet.

 

Učenica devetog razreda Osnovne škole “Glamoč”, Ana Vulić, ističe da mala sredina kao što je Glamoč ne pruža dovoljno podrške mladima koji sanjaju o pokretanju biznisa ili bilo kakvom samostalnom poduhvatu zbog straha od osude okoline.

 

Osnovna i srednja škola u Glamoču nude mnoštvo aktivnosti za učenike, ali nakon završetka školovanja mladi se teško odvaže na pokretanje vlastitog biznisa ili angažmana, zbog prevladavajućih stereotipa i straha od mišljenja drugih.

 

Postavlja se pitanje: Može li mašina zamijeniti dušu koju prsti ljudskih ruku mogu udahnuti predmetima?

Etrafika

Izvor: ( livnovine.com / Hum.ba )

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima