Na današnji dan prije 50 godina, 25. veljače 1974. godine, umro je proslavljeni slikar Gabrijel Jurkić u Franjevačkom samostanu Gorica u Livnu. Rođen je 24. ožujka 1886. godine u Livnu, gdje je završio pučku i trgovačku školu. Nakon što je napustio građevinski odjel Srednje tehničke škole u Sarajevu, gdje je pohađao od 1902. do 1905. godine, posvetio se slikarstvu. Upisao je slikarsku školu Bele Čikoša Sesije i Mencija Clementa Crnčića 1906. godine, a već naredne 1907. godine upisao je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. U 1908. godini nastavio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, od 1909. do 1911. godine, Jurkić se posvetio “studiju umjetnosti bosanske historije”. Njegova slika “Bukova šuma” izložena je na proljetnoj izložbi bečke secesije 1911. godine. Nakon vraćanja u Sarajevo i pripreme samostalne izložbe u Sarajevu i Zagrebu, Jurkić se već u jesen 1911. godine nastanio u Sarajevu. 1922. godine, izložio je ciklus “Zima” u Salonu Ulrich kako bi prikazao bogatstvo boja u zimskoj bjelini.
1934. godine, Jurkić je predstavio svoj opsežan ciklus “Večeri” u salonu Ulrich. Nakon te izložbe, gdje kritika nije bila najbolje ocijenila njegove radove, Jurkić je povukao iz javnosti te je radio na svom omiljenom tematskom području, “bosanski pejzaži četiriju godišnjih doba”. Umjetnik je 1956. godine s suprugom Štefom preselio u Franjevački samostan Gorica u Livnu gdje su proveli ostatak svog života. Zbog slabog vida prestao je slikati oko 1966. godine te je nagrađen Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika BiH 1970. godine.
Pitanje što je dovelo Gabrijela Jurkića do povlačenja i života u zidinama samostana može se objasniti njegovim ustrajanjem na slikanju religijskih motiva koji nisu odgovarali vlastima tog vremena. Jurkić nikada nije slijedio modne trendove niti se pridružio bilo kojoj političkoj struji. Njegova djela nisu bila politički iskorištena. Postoji priča da je odbio slikati Tita jer je rekao da slika samo svece. Unatoč tome što ta priča možda nije istinita, pokazuje političku klimu u kojoj je Jurkić stvarao i živio, gdje je vjera imala važnu ulogu u njegovoj umjetnosti.
izvor: bljesak.info
Izvor: Hum.ba