U povijesti čovječanstva prvi put je ljudska aktivnost poremetila globalni ciklus vode, izazivajući krizu vode koja prijeti gospodarstvu, proizvodnji hrane i životima, prema alarmantnom izvješću Globalne komisije za gospodarenje vodom objavljenom u srijedu.
Desetljeća lošeg korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, zajedno s klimatskim promjenama, dovela su do “neviđenog stresa” na osjetljivi sustav cirkulacije vode oko Zemlje. Ciklus vode obuhvaća isparavanje vode iz jezera, rijeka i biljaka u atmosferu, stvarajući paru koja se ponovno vraća kao kiša ili snijeg.
Poremećaji u tom ciklusu već imaju veliki utjecaj na milijarde ljudi. Skoro tri milijarde ljudi trenutno se suočava s nedostatkom vode, usjevi propadaju, a neki gradovi propadaju jer se zalihe podzemne vode smanjuju. Bez brze akcije, posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Izvješće upozorava da bi nedostatak vode mogao ozbiljno ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP u prosjeku za 8% do 2050. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke – do 15%.
Naprezanje globalnog vodenog ciklusa
“Prvi put u ljudskoj povijesti guramo globalni vodeni ciklus izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u oborine, izvor sve slatke vode”, tvrdi Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i jedan od autora izvješća.
Izvješće također ističe razliku između “plave vode” – tekuće vode u rijekama, jezerima i vodonosnicima – i “zelene vode”, vlage pohranjene u tlu i biljkama. Zelena voda, iako često zanemarena, igra ključnu ulogu u stvaranju oborina.
Destabilizacija opskrbe vodom ubrzava klimatske promjene jer krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne reaktore ugljika, dodatno isušujući krajolike i povećavajući rizik od šumskih požara.
Ključni faktor krize je sve veća potražnja za vodom. Prema izvješću, ljudima je potrebno oko 4000 litara dnevno za “dostojanstven život”, što je daleko iznad 50 do 100 litara potrebnih za osnovno preživljavanje prema definiciji Ujedinjenih naroda. Većina regija će teško moći zadovoljiti tu potražnju iz lokalnih vodenih izvora, pogoršavajući krizu.
Klimatolog Richard Allan sa Sveučilišta u Readingu (Engleska, UK) opisuje izvješće kao “turobnu sliku” ljudskog uzroka poremećaja u najvažnijem resursu planeta. “Ljudska aktivnost mijenja kopnene i atmosferske uvjete, intenzivira ekstremne vremenske prilike i destabilizira sustave vjetra i oborina”, tvrdi Allan te dodaje:
“Rješavanje krize zahtijeva bolje upravljanje prirodnim resursima i drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova”.
Komisija poziva vlade da tretiraju vodenog ciklusa kao “opće dobro” koje zahtijeva globalnu suradnju jer vodena para putuje preko granica, utječući na količinu oborina daleko od zemlje podrijetla.
Izvješće također poziva na reforme u ekonomiji vode, zagovarajući bolje mehanizme određivanja cijena kako bi se obeshrabrilo rasipanje i prešlo na usjeve i industrije koje manje intenzivno troše vodu u sušnim područjima.
Ngozi Okonjo-Iweala, supredsjedateljica komisije i generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, ističe potrebu za pravilnom valorizacijom vode: “Globalna kriza vode je tragedija, ali i prilika za promjenom načina na koji upravljamo i vrednujemo vodu”.
Kako se kriza produbljuje, a klimatske promjene postaju sve izraženije, svjetski lideri se suočavaju s kritičnim trenutkom za preispitivanje uloge vode u gospodarstvima i poduzimanje zajedničke akcije prije nego što bude prekasno.
Autor: Dnevno.ba
Izvor: ( relax-portal.info / Hum.ba )