Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Bosni i Hercegovini trenutno je registrovano 335.386 nezaposlenih osoba. Međutim, 28% registrovanih nezaposlenih ne odražava stvarno stanje na tržištu rada, jer mnogi poslodavci godinama imaju problem s manjkom radne snage, piše Večernji list BiH.

Manjak radnika je posebno izražen u sektorima ugostiteljstva, prijevoza i građevine, što dovodi do povećane potrebe za uvozom strane radne snage. Očekuje se da će ovaj trend nastaviti rasti, te su u planu izmjene zakona u FBiH kako bi se olakšali procesi zapošljavanja stranaca. Strani radnici u BiH često obavljaju poslove za koje domaći radnici nisu zainteresirani, čak i po visokim platama, kao što je slučaj u građevinskom sektoru posljednjih godina.

Nedostaje 40.000 radnika

Zbog sve većeg nedostatka radne snage, mnoge građevinske tvrtke u BiH su prisiljene odbijati poslovne ponude. Marijo Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH, ističe da trenutno nedostaje oko 40.000 radnika u zemlji. Nedostatak radnika je postao ozbiljan problem i gotovo je nemoguće naći dovoljno radne snage unutar zemlje.

– Naša tvrtka već godinama ima puno posla. Ove godine smo već preopterećeni i prisiljeni odbiti nove ponude za gradilišta jer jednostavno nemamo dovoljno radnika. Moramo pažljivo birati projekte jer moramo osigurati dovoljno radne snage. Sve što sada ugovaramo nećemo moći započeti graditi prije druge polovine sljedeće godine – izjavio je Nenad Stanišljević, suvlasnik i tehnički direktor građevinske tvrtke “Vranica” iz Banje Luke, za Glas Srpske.

Dodaje i da zabrinjava nedostatak mladih zainteresiranih za rad u građevinskom sektoru.

Deficitarna zanimanja

Zbog nestanka zanata i obrta u zemlji, dolazi do poskupljenja i nedostatka kvalificiranih radnika. Zidari, vodoinstalateri, ličioci i drugi zanati su traženi širom svijeta, ali nedostaju u BiH. Potražnja za ovim zanimanjima je velika, ali obrazovanje nije usklađeno s potrebama tržišta rada, što uzrokuje nedostatak kvalificirane radne snage. Također, sve je manje mladih koji se odlučuju za zanatska zanimanja, dok je obrazovanje usmjereno prema “prestižnijim” zanimanjima.

Država nije napravila dovoljno kako bi usmjerila obrazovanje prema stvarnim potrebama gospodarstva. Mladi se uglavnom vode vlastitim željama prilikom odabira obrazovanja, umjesto realnim potrebama tržišta rada. To rezultira nepovezanim obrazovanjem i nedostatkom kvalificirane radne snage za deficitarna zanimanja.

Originalni članak možete pročitati ovdje: Keramičari i ličioci zarade gotovo kao liječnici, ali mladi ne žele na zanate.

Izvor: ( tomislavcity.com / Hum.ba )